Autorsko pravo u muzici: Kada inspiracija postaje plagijat?

  23 Apr 2025 19:58

  Broj posjetilaca: 66

Piše: Bojana Ingilizovska

U svijetu muzike, inspiracija je pokretačka snaga svakog velikog djela, koja povezuje muzičke generacije kompozitora, tekstopisaca i izvođača. U uslovima povećane digitalizacije i globalizacije muzičke industrije, pitanje zaštite autorskih prava dobija sve veći značaj. Pravni okvir koji reguliše odnose između nosilaca autorskih prava i korisnika muzičkih sadržaja dobija na značaju u kontekstu lakog pristupa tuđim djelima i mogućnosti njihovog kopiranja, adaptacije ili komercijalizacije. S tim u vezi, od presudnog je značaja razlikovanje zakonitog nadahnuća i nezakonitog prisvajanja – plagijata, koji predstavlja povredu osnovnih principa intelektualne svojine.

Posljednjih godina nacionalni sudovi se sve više bave muzičkim sporovima. Analiza muzičkih djela vrši se na osnovu važećih zakonskih odredbi, a stručnjaci utvrđuju i objašnjavaju da li dvije pjesme „zvuče isto“ ili imaju dovoljno razlika da se smatraju samostalnim djelom.

Šta autorska prava zapravo štite?
Autorska prava ne štite žanr, stil ili koncept. Ona ne zabranjuju uticaj tuđih postupaka. Ona štite specifičan oblik izražavanja – melodiju, harmoniju, tekst i aranžman, te zabranjuju kopiranje postojećih djela. Mora postojati objektivna sličnost, prepoznatljivost i što je najvažnije dostupnost originalnog djela u trenutku nastanka novog djela. Sudovi se pri rješavanju ovakvih sporova pridržavaju dva kriterijuma:

1. Suštinska sličnost – da li djelo zvuči dovoljno slično drugom da običan slušalac može da prepozna sličnosti?
2. Pristupačnost – da li je optuženi mogao da pristupi originalnom djelu i da ga čuje prije nego što je stvorio svoje?

Primjeri iz svijeta i sa Balkana:
Sporovi poput onog između Marvina Geja i Robina Tika za pjesmu „Blurred Lines“ ili slučaj Eda Širana i njegove pjesme „Thinking Out Loud“ pokazuju da ne postoje striktno definisane granice, te da kreativnost ponekad može imati visoku cijenu.
Kao i svjetska muzička scena i balkanska ima svoje muzičke sukobe i kontroverze u vezi sa plagijatom. Iako rijetko završavaju pred sudom, javnost ih često prepoznaje i osuđuje putem medija i društvenih mreža.

Javnosti je poznat slučaj makedonskog kompozitora Slavka Baneta Mojsovskog i hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog. Mojsovski je optužio Cetinskog za sličnost između pjesme „Ako to se zove ljubav“ i njegovog djela „Tvoite oči“, koje je emitovano početkom 1980-ih. Iako slučaj nije dobio sudski epilog, otvorio je raspravu o tome koliko su makedonski autori cijenjeni u regionalnoj muzičkoj industriji.
Sinonim za sličnost je pjesma „Sitnije, Cile, sitnije“ jugoslovenske zvijezde Lepe Brene, za koju nekoliko muzičkih stručnjaka tvrdi da postoji sličnost sa grčkom narodnom pjesmom. Brena nikada nije priznala da je u pitanju plagijat, ali dio javnosti vjeruje da su djela skoro identična po horu i ritmu.

Način zakonskog uređenja i sličnosti u zakonodavstvima Balkana:

Makedonija: Zakon o autorskom i srodnim pravima (Sl. list br. 47/2022). Zaštita djela, prenos prava, kolektivno upravljanje preko ZAMP-a.
Srbija: Zakon o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik RS, br. 104/2009, 99/2011, 119/2012, 29/2016 i 66/2019). Prava važe 70 godina nakon smrti autora.
Bosna i Hercegovina: Zakon o autorskom i srodnim pravima (Službeni glasnik BiH, br. 63/10, 100/13, 32/19). Institucija nadzora: Institut za intelektualno vlasništvo BiH.
Hrvatska: Zakon o autorskom i srodnim pravima (Narodne novine 111/2021), usklađen sa EU direktivama. Postoji HDS ZAMP za kolektivno upravljanje pravima.
Slovenija: Zakon o autorskom i srodnim pravima (ZASP – Ur. l. RS, št. 16/2007). Agencije: AAS i SAZAS.
Crna Gora: Zakon o autorskom i srodnim pravima (Sl. list CG, br. 37/2011, 53/2016). Institucija: Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore.
Albanija: Zakon o autorskom i srodnim pravima. Usklađivanje sa EU direktivama zbog statusa kandidata.
Kosovo: Zakon br. 04/L-065. Nadležna institucija: Kosovska agencija za intelektualnu svojinu (IPO Kosovo). Članica WIPO.

Zajedničko za balkanske zemlje:
Zaštita obuhvata melodiju, tekst, aranžman i izvođenje. Period zaštite traje približno 70 godina nakon smrti autora. U svakoj zemlji postoje organizacije za kolektivno upravljanje pravima (ZAMP, HDS, SAZAS, IPO).