Položaj advokatskog pripravnika u Crnoj Gori: Intervju sa Kasandrom Medojević

  27 Jun 2025 11:00

  Broj posjetilaca: 134

Piše: Jasmina Krcić

Advokatura kao profesija sa sobom nosi mnogo izazova, odricanja, truda, učenja i požrtvovanja, ali cilj koji se postiže bavljenjem ovom profesijom i mogućnošću da svojim znanjem i iskustvom možete pomoći svom klijentu u ostvarivanju svojih prava je neprikosnoven i jednistven. 

Prvi koraci u advokaturi često su ključni za profesionalni razvoj mladih pravnika, ali treba imati na umu da put od diplome do samostalnog advokata nije jednostavan. Ovom prilikom razgovarali smo sa Kasandrom Medojević, advokatskim pripravnikom, o tome kako izgleda svakodnevnica jednog pripravnika i sa kojim izazovima se suočava u ovom poslu. 

Šta je bila prekretnica da izaberete advokaturu kao svoju buduću profesiju?

Interesovanje za pravo, odnosno za advokaturu javilo mi se još u srednjoškolskim danima, kada sam razgovarala sa prijateljima i porodicom o tome gdje vidim sebe u budućnosti. Razgovarajući sa ljudima u svom okruženju, a koji se takođe bave advokaturom, ova profesija mi se činila sve primamljivija.  Oduvijek su mi pažnju privlačili filmovi u kojima dominira uloga advokata, kao nekog ko koristeći se kako zakonom, tako i dobrom logikom, brani stav lica koje zastupa. Kasnije, tokom studija kada sam se prvi put konkretno suočila sa pravnom materijom, shvatila sam da je profesija advokata cilj kojem težim.

Po Vašem mišljenju, na koji način se može riješiti problem studenata koji su upisali studije po sistemu 3+2 u pogledu odrađivanja pripravničkog staža?

Kao neko ko je završio studije po sistemu 3+1, smatram da je isti bio mnogo pogodniji kako za buduće advokatske pripravnike, tako i za poslodavce. Sama činjenica da se student nakon završenih osnovnih studija, odnosno nakon završene četvrte godine, ne može upisati u advokatsku komoru, čini otežavajuću okolnost za postizanje osnovnog cilja. S obzirom da u Crnog Gori pripravnički staž traje tri godine, smatram da je potrebno omogućiti studentima upis u advokatsku komoru nakon završene četvrte godine studija ili eventualno skratiti trajanje pripravničkog staža. 

Na koje načine bi nadležne institucije mogle unaprijediti uslove za pripravnike i olakšati im ulazak u advokatsku profesiju?

Osim prethodno navedenog, osvrnula bih se i na finansijsku stranu budućeg advokata. Smatram da je potrebno napraviti razliku u iznosu upisnine između pripravnika koji se nakon tri godine obavljanja pripravničkog staža kod advokata upisuje u advokatsku komoru i na primjer sudije, odnosno notara koji je odlučio da se upusti u advokatske vode, a sve shodno prethodnim primanjima, odnosno da iznos upisnine bude u skladu sa primanjima advokatskog pripravnika (jednak jednostrukoj, a ne petrostrukoj zaradi). Na taj način bi se znatno olakšalo nekome ko je tek na početku karijere, u odnosu na one koji iza sebe imaju godine radnog iskustva. 

Koliko je značaj dobar odnos između pripravnika i mentora?

Smatram da je od izuzetne važnosti odnos pripravnika i principala. Kroz obostranu posvećenost, ozbiljnost, redovnu komunikaciju, s jedne strane nesebično dijeljenje informacija od strane principala, a sa druge interesovanje i odgovornost pripravnika neminovno dovode do uspjeha

Koji savjet biste dali nekom ko tek počinje pripravnički staž u advokaturi?

Iz mog trogodišnjeg iskustva, najbitnije je prije svega da ne odustajete nikada od svog cilja. Trud, upornost i posvećenost se uvijek isplate. Što više stičete iskustva i znanja, to više vrijedite, jer znanje je najveći kapital. Budite spremni da se sretnete sa mnogo izazova, ali svaki sa sobom donosi novo iskustvo i više znanja.