Bitni elementi i pravna priroda ugovora o poklonu
01 Mar 2024 10:57
Broj posjetilaca: 677
Piše: Stefan Mitrović
Svi smo barem jednom u životu imali priliku da dobijemo neki dar bez posebnog razloga, što bi rezultiralo našem prijatnom raspoloženju. Dar ili poklon je predmet darivanja nekom licu ili grupi istih. Pojam dar, odnosno poklon može se odnositi na bilo koji predmet ili čin služenja koji čini drugog srećnijim.
Poklon (lat. donatio) je još u rimskom klasičnom pravu bio osnov pribavljanja imovinske koristi. Osnov postoji kada poklonodavac na svoj teret, bez naknade svojom voljom putem pravnog posla, posredno ili neposredno pribavlja drugoj strani (poklomoprimacu) imovinsku korist. Osnovni elementi poklona su da postoji slobodna volja poklonodavca da određeni predmet pokloni poklonoprimcu, kao i pristanak poklonoprimca.
Ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao inter vivos (za života) gde se saglasnošću volja vrši prenos određenog prava ili koristi bez ikakve naknade. Po svojoj pravnoj prirodi ugovor o poklon predstavlja najčešće jednostrano obavezan ugovor i dobročin jer stvara obavezu samo za jednu stranu.
U Srbiji, ugovor o poklonu regulisan je Srpskim građanskim zakonikom iz 1844. godine, a ne Zakonom o obligacionim odnosima.
Ugovor o poklonu predstavlja dvostrani pravni posao iz kog nastaje pravno dejstvo ugovornih strana. Predmet poklona mogu biti pokretne stvari (nakit, novac, motorna vozila), nepokretne stvar (plac, stan, zemljište). Za nastanak ugovora o poklonu kao sto smo rekli potrebna je saglasnost dve strane. Dakle, ako poklonodavac želi da pokloni određenu stvar poklonoprimcu, neće se smatrati učinjenim ako ga poklonoprimac ne prihvata, a zanimljivo je da su u praksi su zabeleženi takvi slučajevi. Što se tiče samog pravnog posla, zakonom su određeni uslovi koji moraju biti ispunjeni, kako bi sam ugovor proizvodio pravno dejstvo. Pre svega u pogledu sposobnosti, poklonodavac mora u trenutku sklapanja ugovora biti potpuno poslovno sposoban, dok poklonoprimac može biti i poslovno nesposobno lice. Izuzetno, poklonodavac može biti delimično poslovno nesposobno lice, odnosno ono koje je navršilo petnaest godina života, ali samo u pogledu imovine koju je steklo svojom zaradom.
U pogledu bitnih elemenata ovog ugovora, predviđa se da su to predmet poklona i namera da se poklon učini (animus donandi).
Kao vrste ugovora postoji:
- poklon sa nalogom
- mešoviti poklon
- uzajamni poklon
- nagradni poklon
- poklon za slučaj smrti
- poklon u opšte svrhe
- poklon zasnovan na moralnoj dužnosti
Zanimljiva je činjenica da se poklon koji je samo namenjen poklonoprimcu, uračunava u njegov nasledni deo. Uračunavanje poklona u nasledni deo predstavlja ustanovu naslednog prava koja ima cilj da uspostavi jednakost među naslednicima u skladu sa zakonom. Pokloni se uračunavaju tako što ostali zakonski naslednici dobiju iz zaostavštine odgovarajuću vrednost, pa se zatim nakon toga deli ostatak među naslednicima.
U Crnoj Gori Ugovor o poklonu je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima.
Kada se govori o ništavosti ugovora odnosno raskida, moguće je kako vansudskim tako i sudskim postupkom. Razlozi za raskid ugovora su pre svega može biti osiromašenje poklonodavca na taj način da posle učinjenog poklona zapadne u takvo materijalno stanje da nema nužnih sredstava za život. Drugi razlog je razvod braka. Ukoliko dođe do poništaja ili razvoda braka, vraćaju se pokloni čija je vrednost nesrazmerno velika u odnosu na vrednost zajedničke imovine. Pokloni koji su supružnici razmenjivali se ne vraćaju. Takođe nedostatak volje, saglasnosti kao i nedostatak poslovne sposobnosti može dovesti do ništavosti ugovora
Na kraju, ugovor o poklonu kao dobrovoljni pravni posao ima svoje mane i nedostatke. Pre svega se može odnositi na povredu nužnog dela, jer zakonski naslednici kojima je povređen nužni deo mogu podnositi tužbe protiv poklonoprimca kao dužnika tog nužnog dela. Takođe i poverioci poklonodavca mogu pod uslovima predviđenim zakonom da zahtevati da se ugovor o poklonu oglasi bez pravnog dejstva prema njima u mjeri potrebnoj za namirenje njihovog potraživanja. Osnovni uslov je da poverilac ne može namiriti svoje potraživanje iz imovine dužnika (poklonodavca). Česta pojava u sudskoj praksi jeste da nedostaci ugovora u poklonu mogu biti zaista brojni, kao što mogu biti i kompromitovani loši porodični odnosi.
Svakako prilikom sklapanja ugovora potrebna je određena doza opreznosti, jer svaki ugovor proizvodi neko pravno dejstvo iz kog mogu nastati određene posledice, čak i kada se radi o poklonu.