Položaj nevino osuđenih

  28 Nov 2023 06:52

  Broj posjetilaca: 131

Piše: Pamela Pavlovska

Snaga krivičnog pravnog sistema zavisi od njegove tačnosti i sposobnosti da osudi sve učinioce krivičnih djela i da na precizan način, putem svojih odredbi napravi razliku između lica koja ispunjavanju uslove za samu osudu i lica koja ne ispunjavaju iste. No, nažalost postoje i situacije gdje se dolazi do pogrešnog zaključivanja, usljed nepoznavnja prava, primjene pogrešnih zakonskih odredbi, nedostatka dokaza, lažnih alibija… Upravo zbog toga, dolazi, nerijetko, do osuđivanja pogrešnih lica, tj. onih koji uopšte nisu učinili krivično djelo, a osuđeni su za isto, što pokazuju i mnogobrojni slučajevi iz prakse.

Uglavnom postoje nekoliko faktora koji utiču na pogrešno donošenje presude, od kojih su, između ostalih, najčešći pogrešna identifikacija svjedoka, lažna priznanja, pogrešni forenzički dokazi, lažno svjedočenje itd. Pogrešna identifikacija svjedoka je, može se reći,najčešći uzrok, jer kada ljudi doživljavaju neki stresan događaj, kao što je na primjer neko krivično djelo, oni suu jednom pogledu onesposobljeni, gledajući sapsihološke strane, da naprave tačnu identifikaciju. Na primjer, za ovaj uzrok, postoje mnogi primjeri iz prakse, od kojih ćemo izdvojiti jedan, kao najzanimljiviji, a to je upravo slučaj za Kirk Bludsvort iz Marylanda, Amerikanac osuđen na smrt, koji je nakon presude oslobođen DNK testiranjem, a bio je bio osuđen za silovanje i ubistvo dvogodišnje devojčice u Marylandu, daleke 1984. godine. Tokom suđenja u ovom slučaju, svih pet svjedoka su posvjedočili da su ga vidjeli sa žrtvom. Osam godina kasnije, DNK testiranje je dokazalo da svih pet svjedoka nijesu iznijeli tačne tvrdnje. DNK testiranje je dokazalo da je sasvim drugo lice izvršilo krivično djelo, Kimberli So Rafner. 

Kao drugi uzrok donošenja pogrešnih presuda, na štetu nevinih lica, pojavljuje se lažno priznanje, što u procentima u sudskoj praksi iznosi 12% donešenih pogrešnih presuda na nacionalnom nivu. Pored toga što se može teško razumjeti razlog zbog čega bi neko priznavao krivično djelo koje nije učinio, u praksi se navode primjeri zašto se to dešava, te se kao isti navode: prinuda u vidu fizičkog nasilja, davanja naknade u vidu novca, prijetnja… Kao primjer iz prakse možemo navesti slučaj Lorenca Montoja iz Kolorada, koji je nepravedno osuđen 2000. godine za učestvovanje u krađi i ubistvo. 

Na samom kraju, možemo citirati poznatu  sudiju Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država Soniu Sotomayor, koja navodi  da je ,,Dužnost sudije da dijeli pravdu, a pravda je podiljena je kada je lice koje je krivo osuđeno…”.