Put ka ravnopravnosti kroz istoriju

  08 Mar 2025 10:00

  Broj posjetilaca: 43

Piše: Sara Marković

Međunarodni dan žena, 8. mart, obilježava borbu za ravnopravnost i prava žena širom svijeta. Njegovi korijeni sežu u početak 20. vijeka, kada su žene u industrijskim zemljama počele da se organizuju i zahtijevaju bolje uslove rada, pravo glasa i veću društvenu jednakost. Prvi Dan žena obilježen je 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je 1910. godine na socijalističkoj konferenciji u Kopenhagenu Klara Cetkin predložila da se ustanovi Međunarodni dan žena, što je ubrzo prihvaćeno širom svijeta. Posebno značajan trenutak dogodio se 1917. godine u Rusiji, kada su protesti radnica doprinijeli revolucionarnim promjenama i priznavanju ženskih prava.

Kroz istoriju, žene su se suočavale s brojnim preprekama u borbi za ravnopravnost, ali su upornošću, hrabrošću i odlučnošću mijenjale svijet. Borba za obrazovanje, politička prava i jednakost na radnom mjestu trajala je decenijama. U Velikoj Britaniji su žene tek 1918. godine dobile pravo glasa, ali isključivo one starije od 30 godina, dok su u Švajcarskoj žene stekle to pravo tek 1971. godine. Slično su, u različitim periodima, žene u mnogim državama uspjele da se izbore za osnovna politička prava, ali su se borbe za stvarnu jednakost nastavile i nakon toga.

U bivšoj Jugoslaviji, žene su pravo glasa dobile 1945. godine. Iako se to može činiti kao davna prošlost, posljedice dugogodišnje isključenosti žena iz političkog i javnog života osjete se i danas. Ukorijenjeni stereotipi o ulozi žene u društvu i dalje utiču na njen položaj, naročito kada je riječ o učešću u donošenju važnih odluka. U Crnoj Gori, na primjer, žene čine manje od 21% osoba na najvišim menadžerskim pozicijama, a u izvršnoj vlasti i na mjestima ekonomske moći njihov procenat je još niži.

Ipak, status žena se mijenja na bolje, naročito u oblastima obrazovanja, sudstva i medija, gdje žene sve više zauzimaju vodeće uloge. Sve veći broj žena danas se bavi preduzetništvom, a njihovo prisustvo u nauci i tehnologiji postaje sve značajnije. No, prava ravnopravnost neće biti postignuta dok ne nestane stakleni plafon koji ženama ograničava napredak u karijeri i dok društvo u cjelini ne bude spremno da ih podrži na svim nivoima. Još jedan značajan, obreshrabrujući faktor jeste i razlika u novčanim primanjima među polovima, a nerijetko i dovođenje u pitanje stručnost, gotovo uvijek samo, djevojaka i žena.

Osmi mart zato ne treba posmatrati samo kao priliku za darivanje cvijeća, već kao podsjetnik na dugu i još uvijek nezavršenu borbu za jednakost. Jedini izlaz iz ove borbe je kada shvatimo da po njenom završetku nema gubitnika! Ravnopravno društvo nije privilegija – ono je osnovno pravo svih nas.