Intervju sa predsjednikom Notarske komore Crne Gore, Branislavom Vukićevićem

  16 Feb 2022 13:32

  Broj posjetilaca: 597

Ove nedelje smo imali priliku, da pored mnogih eminentnih ličnosti iz Crne Gore, iz oblasti pravnih nauka, razgovaramo i sa predsjednikom Notarske komore Crne Gore, Branislavom Vukićevićem.

Gospodin Vukićević je u odgovorima na naša pitanja približio funkciju i opis djelatnosti jednog notara, kao i samog predsjednika Notarske komore.

Između ostalog, uputio je i iskren savjet studentima pravnih nauka, da nakon završenih studija svoju karijeru usmjere ka pravosuđu, bez obzira da li je to sudstvo, tužilaštvo, advokatura ili notarijat.

1. Kada postavite pitanje studentu pravnih nauka, čime će se baviti po završetku studija, načešći odgovori su advokat ili notar. Vi imate iskustva u obije profesije. Šta je kod Vas presjeklo da počnete da se bavite notarijatom?

Dvadesetak godina sam se bavio advokaturom i to je za mene bilo jedno veliko iskustvo. Kada je donešen Zakon o notarima 2005. odlučio sam da svoju karijeru usmjerim u drugom pravcu.

Mogu reći, da su moja putovanja širom zemalja svijeta značajno uticala na moju odluku. Notarijat je veoma stara profesija, koja je veoma cijenjena u svijetu i koja je veoma bitna za ljudsku populaciju, kao i za zaključivanje pravnih poslova.

Začeci notarijata na prostoru Crne Gore potiču iz srednjeg vijeka, kada su se, pod uticajem Venecije, u statutima Kotora i Budve nalazile odredbe o notarijatu, doduše, znatno različite od onoga što notarijat predstavlja danas.

Notarijat je u Crnoj Gori uveden Zakonom o notarima 2005. godine.
Zakonodavac se opredijelio za tzv. latinski tip notarijata koji karakteriše to da je notar nosilac javne službe, koju obavlja profesionalno, samostalno, nezavisno, neutralno i kao isključivo zanimanje, a isprave sačinjene od strane notara predstavljaju javne isprave.

2. Koliko je drugačiji posao koji obavlja notar u odnosu na onaj kojim se bavi advokat?

Posao kojim se bavi notar je znatno drugačiji u odnosu na posao koji obavlja advokat. U tom smislu što notar može zastupati više stranaka u isto vrijeme, koji zaključuju neki zajednički pravni posao, dok advokat u parnici ili postupku može zastupati samo jednu stranku, jer bi drugačije djelovanje bilo protivno Ustavu. Naravno, dodao bih još to, da su sve stranke, koje zastupa notar u najčešćem broju slučajeva zadovoljne ishodom.

3. Na čelu ste Notarske komore Crne Gore, šta je za Vas novo donijela ova pozicija?

Obavljanje funkcije predsjednika Notarske komore Crne Gore podrazumijeva veliku odgovornost i posvećenost, ali za mene ova pozicija i obavljanje dužnosti predsjednika Notarske komore, predstavlja veliko zadovoljstvo.

Biti predsjednik Notarske komore Crne Gore predstavlja obavezu: Predsjednik Notarske komoru predstavlja i zastupa Notarsku komoru, Skupštinu Notarske komore saziva i njome predsjedava Predsjednik Notarske komore koji je ujedno i predsjednik Skupštine Notarske komore, organizuje, vodi i odgovara za rad administrativno-tehničke službe Notarske komore, stara se o zakonitosti i javnosti rada Notarske komore, stara se o odnosu notara prema drugim organima, rješava sporove između notara ili između notara i njihovih stranaka, prati pojave od značaja za rad Notarske komore i notara, te u saradnji sa drugim organima predlaže i preduzima mjere i radnje za unapređenje tog stanja, imenuje notara koji će predstavljati Notarsku komoru prilikom pretresa notarske kancelarije, obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom.

4. Notar je lice koje uživa javno povjerenje i na neki način je ograničen broj pravnika koji se mogu baviti ovom djelatnošću, s obzirom da se notar određuje na svakih započetih 15000 stanovnika.

Koje kvalifikacije treba da posjeduje pravnik koji želi da bude dio Notarske komore?

Broj mjesta i sjedišta notara određuje ministarstvo, tako da se za teritoriju opštine na svakih započetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u opštinama s povećanim oblikom privredne djelatnosti, kao što su Podgorica i primorski gradovi Budva, Kotor, Bar, ministarstvo može, nakon pribavljenog mišljenja Komore, odrediti i veći broj mjesta. Za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: da je državljanin Crne Gore, da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost, da je diplomirani pravnik, da ima položen pravosudni i notarski ispit; da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara.

Želio bih da se osvrnem posebno i na polaganje notarskog ispita, koji je veoma zahtjevan, takoreći u rangu sa pravosudnim. Sama činjenica o tome govori da su samo dva kanditata od dvadeset položili notarski ispit. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita je pismeni zadatak koji se sastoji u izradi notarskog zapisa.
Na usmenom dijelu ispita polažu se predmeti predviđeni Programom za polaganje ispit, a to su: Notarska djelatnost, Porodično i Nasljedno pravo, Obligaciono pravo, Evidencija stvarnih prava i Privredno pravo.

5. Na kraju, koji biste savjet uputili studentima prava i budućim kolegama?

Da budem jasan i koncizan, studentima prava bih iskreno preporučio, da nakon zavšenih studija svoje buduću karijeru usmjere ka pravosuđu, bez obzira da li je to sudstvo, tužilaštvo, advokatura ili notarijat.